Aquarium PULA - Uključivanjem u program ZooloÅ¡kog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, Akvarij Pula postao je centar za spaÅ¡avanje morskih kornjača. Budući da je Glavata želva, kao i ostale morske kornjače zaÅ¡tićena vrsta, za njihovo držanje u akvariju, bilo je potrebno ishodovati dozvolu Ministarstva za zaÅ¡titu prirode i okoliÅ¡a Republike Hrvatske.

NaÅ¡a aktivnost uključuje obilježavanje kornjača na terenu, po dojavi ribara dolazimo po kornjače i udomljavamo ih, te ih nakon njihovog ozdravljenja obilježavamo i puÅ¡tamo.


Morske kornjače danas su jedni od najugroženijih morskih organizama. Od sedam vrsta ove skupine gmazova u Mediteranu gnijezde dvije: Glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas). Populacija odraslih, spolno zrelih ženki zelene želve u Mediteranu procijenjuje se na između 500 i 1000 životinja, dok je populacija odraslih ženki Glavate želve veća, a smatra se da iznosi oko 5 do 6 tisuća primjeraka. Time je populacija Glavate želve u Mediteranu po brojnosti na drugom mjestu u svijetu, odmah nakon zapadno-atlantske populacije, pa je poznavanje, pravilna zaÅ¡tita i management mediteranske populacije od iznimnog značaja za globalnu zaÅ¡titu vrste od izumiranja. Najveća gnjezdiÅ¡ta Glavate želve, najčeÅ¡će vrste Mediterana nalaze se u Grčkoj, Turskoj, Libiji i na Cipru. Sistematski projekti istraživanja njihove reproduktivne biologije i ekologije započeta su početkom osamdesetih, a uz ostalo uključila su i markiranje (obilježavanje) ženki pri polaganju jaja. Podaci koje dobijemo markiranjem od iznimnog su značaja za bolje poznavanje ovih životinja. Tako je recimo otkriveno da su viÅ¡e ili manje “privrženeâ€� svojim gnjezdiÅ¡tima i da će se ženka vratiti i položiti jaja na uglavnom istom području, a takva reproduktivna biologija uzrokovala je i genetičku različitost pojedinih kolonija. Uz to, nalazi markiranih jedinki daju nam informacije o njihovom kretanju, rastu, populacijskoj dinamici, itd.

Glavata želva

Glavata želva najčeÅ¡ća je i jedina stalna vrsta u Jadranu. Zanimljivo da većina nalaza markiranih primjeraka ove vrste u Mediteranu potiče upravo iz Jadrana, točnije iz istočno-jadranskog akvatorija. Najveći broj markiranih primjeraka do sada je nađen u Hrvatskoj (22 životinje), pa je izvjesno da naÅ¡a obala predstavlja značajan migracijski koridor Glavate želve, posebice za populaciju koja gnijezdi u Grčkoj, poÅ¡to su sve nađene markirane kornjače bile obilježene upravo tamo. Isto tako, očito je grupiranje nalaza u vodama sjevernog Jadrana, Å¡to zajedno s analizom slučajnog ulova i analizom ishrane upućuje na značaj tog akvatorija kao demerzalnog staniÅ¡ta Glavate želve, ili jednostavnije - područja ishrane i rasta. Upravo je zbog toga hrvatski Jadran svrstan u jedno od prioritetnih područja za istraživanje i zaÅ¡titu Glavate želve u sklopu novog Akcijskog plana za zaÅ¡titu morskih kornjača Mediterana UNEP-a (Program Ujedinjenih naroda za okoliÅ¡).

Izvor: Aquarium Pula