NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM GALERIJA KONTAKT
  
   Registrirajte se na Kornjace.com!    Login  
Login
Username:

Password:

Remember me



Lost Password?

Register now!

 

Main Menu
Who is Online
16 user(s) are online (2 user(s) are browsing ─îlanci)

Members: 0
Guests: 16

more...
Categories Menu block
Cjay Content
Upcoming event
05/12/2014 Test event
Online History
You are an anonymous user.
Register Now!
There are 16 total visitors online.

There are currently, 15 guests that are online.
1 Spider(s) on your Site.

zokisharp [ 2 hours 22 minutes ago ]
coa [ 3 hours 12 minutes ago ]
Desiderata [ 3 hours 44 minutes ago ]
LooLoo [ 7 hours 26 minutes ago ]
Afrodita27 [ 8 hours 17 minutes ago ]
OCalloway [ 9 hours 46 minutes ago ]
Carpediem [ 11 hours 56 minutes ago ]
Kori [ 12 hours 36 minutes ago ]
Marijan [ 13 hours 31 minutes ago ]
josip333 [ 19 hours 48 minutes ago ]
cuki1 [ 1 day 13 hours 13 minutes ago ]
Bingo [ 2 days 4 hours 25 minutes ago ]
nasudks [ 2 days 10 hours 15 minutes ago ]
Alenri [ 2 days 16 hours 23 minutes ago ]
Josip [ 5 days 4 hours 19 minutes ago ]
artur222 [ 6 days 8 hours 30 minutes ago ]

_MB_ONLINEHISTORY_MAXUSER


Bare i močvare kakve su nekada bile

Posted by Marijan on 2006/5/30 7:35:52 (6038 reads)
Resized Image
Bare i močvare kakve su nekada bile
Neprestana briga o vodnim resursima bazira se na brizi o izvorima pitke vode. Kru┼żenje vode u prirodi odvija se neprestano. Padaju oborine, dolazi do isparavanja, kondenzacije i ponovno do padalina i to je beskonačan proces. Voda je uz zrak i toplinu, va┼żan uvjet za ┼żivot na Zemlji. Voda zauzima 70 posto zemaljske povr┼íine od čega je 95% slana voda, mora i oceani. Samo 5% je slatka voda: jezera, rijeke, vječni snijeg na planinama i ledenjaci, te vode podzemlja.


Svake godine koristi se u sve većim količinama. Podlo┼żna je različitim zagađenjima i svakim se danom, o njoj kao resursu, sve vi┼íe govori. Ne zna se kako će promjena klime, uslijed globalnog zatopljenja i ozonskih rupa u omotaču, utjecati na vodu kao i na oneči┼íćenja ni┼żih slojeva atmosfere. Prirodna stani┼íta, ┼íume, travnjaci,močvare, usjevi, utječu na biolo┼íku raznolikost, a ona se uvelike smanjuje svakim danom. Čovjekovo maksimalno kori┼ítenje prirode uni┼ítava stani┼íta i stvara nered u ekolo┼íkom sustavu. Uloga ┼íuma je neprocjenjiva u za┼ítiti tla i voda.
Kamo nestaju
močvare
Svijet močvare, močvarnih travnjaka i lugova, poplavnih autohtonih ┼íuma polako nestaje. Lopoči, lokvanji, stari panjevi, jata ptica, topole, vrbe, komarci i drugi kukci, vodozemci i gmazovi kao da su dio nekoga pro┼ílog vremena. Boje, zvukovi, mirisi, ti┼íina i mir sve kao da je odavno nestalo. Močvare i baru┼ítine su nastale na rubovima jezera i mrtvim riječnim rukavcima, gdje je tlo natopljeno vodom ili je potpuno prekriveno slojem plitke vode. Nastaju i na kopnu na mjestima gdje nema odvodnjavanja ili isu┼íivanja tla. Istočno od Slavonskog Broda, nizvodno savskim tokom, točnije neposredno uz rijeku Savu je 1500 ha poplavnog područja u čijim se aluvijalnim depresijama zadr┼żava voda nakon povlačenja rijeke Save u korito. To je tipični slavonski prisavski pa┼ínjak oplemenjen močvarnom florom i faunom, a istodobno zanimljiv ornitolo┼íko-botanički krajobraz gdje razaznajemo nekoliko lokacija. Dvorina se nalazi nedaleko sela Donja Bebrina i ima status ornitolo┼íkog rezervata. Drugo veliko barsko područje je Gajna koja se nalazi uz savski nasip od sela Poljanci do sela Oprisavci. Ona ima status za┼ítićenog krajolika. Stari ribnjak je zapadno od grada. U slatkovodnim stani┼ítima, močvarama i baru┼ítinama ┼żive ┼żabe, zmije, ribe, ptice močvarice. Ljeti se zemlja
isu┼íi, a zimi je poplavljena. Močvarna tla su pogodna za vodene biljke i trave, rast trske, rogoza, ┼ía┼ía. Stabla vrbe,
johe, topole rastu uz obale, na vi┼íim područjima. Mulj na dnu močvare obično je gust i natopljen vodom i gotovo ne sadr┼żi kisik. Korijenje str┼íi iz mulja da bi upilo kisik nu┼żan za rast i razvoj. Njihovo korijenje i stabla sadr┼żavaju mulj, a
sjemenke počinju klijati dok su jo┼í na roditeljskom drvetu. Biljke koje ┼żive na vodom natopljenim područjima stvaraju mokre spu┼żvaste humke. Kada biljka odumre, sporo se raspada i dugi niz godina čini tresetnu podlogu za gnije┼żđenje barskih ptica, za polaganje jaja barskim kornjačama, kao skloni┼íte. Tresetnu podlogu čine i neke od najjednostavnijih
biljaka, mahovine i jetrenke koje kao li┼íaj obavijaju natrula debla. One nemaju ni pravog korijena, niti cvijet, ali imaju korjenčiće i stabalce koji upijaju vodu iz tla i iz zraka. Jetrenke rastu uz tlo, iz kojega crpe vlagu, a neke i na drveću koje im je potpora. U močvari rastu i papratnjače. To su prastare biljke, koje su ┼żivjele na Zemlji prije vi┼íe od 300 milijuna godina. Imaju pravo korijenje.
Ornitološki rezervat Dvorina
Jo┼í davne 1987. godine, na prijedlog Republičkog zavoda za za┼ítitu prirode, Skup┼ítina općine Slavonski Brod donijela je odluku o progla┼íenju bare Dvorina kraj Donje Bebrine specijalnim ornitolo┼íkim rezervatom, ukupne
povr┼íine 726 ha. Bara je zanimljiva sa botaničkog, kao i sa ornitolo┼íkog stajali┼íta zbog raznovrsnoga biljnog pokrova
i ┼żivotinjskih vrsta. Dvorina predstavlja veliku vrijednost, naročito u vrijeme proljetne i jesenje tradicionalseobe ptica. Tu se gnijezde: gnjurac ćubasti, gnjurac pilinorac, divlja patka, patka njorka, crna liska, gu┼ía zelenonoga, čigra bjelobrada, čigra obična, koko┼íica mlakara, trstenjak dro┼íčić i trstenjak rogo┼żar. Na okolnim pa┼ínjacima i travnjacima gnijezde se fazani, ┼íeve, če┼íljugari, a po ┼íumarcima hrasta lu┼żnjaka susreću se sove gluvare, sove djetlovke i ptice pjevice. U vodi ima lopoča, lokvanja, a po rubu močvarnih perunika i ┼ía┼íeva. Tu su i kvrgava stabla bijele vrbe da
upotpune idiličan izgled vodenog lica i skrovi┼íte ili gnijezdi┼íte ponekoj ptici močvarici i pjevici.
Gajna, za┼ítićeni krajolik
Gajna se prostire uz lijevu obalu Save, između sela Poljanci i Oprisavci i ima izgled tipičnog slavonskog prisavskog
pa┼ínjaka, oplemenjenog močvarnom florom i faunom. U proljetnom razdoblju velike vode rijeke Save pune aluvijalne depresije, kao i vode Zapadnog lateralnog kanala Biđ-polja koji Gajnu presijeca u njezinom zapadnom dijelu.
Uskoro, točnije 14. rujna 2005. godine, obilje┼żit će se petnaest godina kako je inicijativom Skup┼ítine općine Slavonski Brod Gajna progla┼íena za┼ítićenim krajolikom. Gajnu posjećuju mnoge vrste ptica: ┼żdralovi, gnjurci, patke, čigre, riječni galebovi, sive čaplje, čaplje ┼żličarke, bijele i crne rode. Tu se gnijezde liske, vivci, patke. Također, krave svakodnevno pasu zelenu travu, piju vodu i muču, kao u neka davna vremena.
Prirodni rezervat Stari ribnjak
Stari ribnjak je smje┼íten 15 km zapadno od Slavonskog Broda, na području Jelas-polja. Ukupna povr┼íina Jelas-polja iznosi 51.320 ha. Povr┼íina pod ribnjacima je 2174 ha, dok područje Starog ribnjaka zauzima dio od 200 ha vodene povr┼íine sa statusom ornitolo┼íkog rezervata. Velike vodene povr┼íine ribnjaka na Jelas-polju, osim izvora hrane idealno su područje za ┼żivot i razmno┼żavanje raznovrsnih ┼żivotinja, napose ptica močvarica, divljih pataka, liski i kormorana. Tu je najveća kolonija čaplji u Hrvatskoj. Tu se gnijezdi: mala bijela čaplja, ┼żuta čaplja, čapljica voljak, čaplja danguba.Pi┼íe: Veronika Petrić- -Stjepanović,
ing. građ.

Izvor: BRODSKA EKOLOŠKA UDRUGA ZEMLJA
Printer friendly page Send this story to a friend Create a PDF from the article
The comments are owned by the author. We aren't responsible for their content.
Author Thread



NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM DOWNLOAD KONTAKT

Copyright ę 2013 by www.Kornjace.com  |  Powered by XOOPS ┬ę 2001-2014 The XOOPS Project  |  Design by 7dana Impressum