NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM GALERIJA KONTAKT
  
   Registrirajte se na Kornjace.com!    Login  
Login
Username:

Password:

Remember me



Lost Password?

Register now!

 

Main Menu
Who is Online
10 user(s) are online (1 user(s) are browsing ─îlanci)

Members: 0
Guests: 10

more...
Categories Menu block
Cjay Content
Upcoming event
05/12/2014 Test event
Online History
You are an anonymous user.
Register Now!
There are 18 total visitors online.

There are currently, 17 guests that are online.
1 Spider(s) on your Site.

josip333 [ 1 hour 21 minutes ago ]
zokisharp [ 3 hours 33 minutes ago ]
F50N [ 4 hours 27 minutes ago ]
Kori [ 5 hours 10 minutes ago ]
OXkq [ 8 hours 36 minutes ago ]
ACalabres [ 11 hours 3 minutes ago ]
coa [ 11 hours 7 minutes ago ]
ricky7860 [ 11 hours 9 minutes ago ]
TITO [ 11 hours 56 minutes ago ]
PLyons [ 11 hours 59 minutes ago ]
alfred [ 12 hours 9 minutes ago ]
DStinnett [ 12 hours 20 minutes ago ]
CBrunner [ 12 hours 43 minutes ago ]
P7081 [ 13 hours 45 minutes ago ]
KGoloubev [ 13 hours 50 minutes ago ]
OQuintana [ 13 hours 51 minutes ago ]
NVRI [ 14 hours 14 minutes ago ]
Strahinja1094 [ 15 hours 57 minutes ago ]
Carpediem [ 16 hours 29 minutes ago ]
MSweet [ 17 hours 33 minutes ago ]

_MB_ONLINEHISTORY_MAXUSER


Za┼ítićene ┼żivotinjske vrste u Hrvatskoj

Posted by TITO on 2006/6/1 20:19:28 (19132 reads)
Resized Image
Za┼ítićene ┼żivotinjske vrste u Hrvatskoj
Hrvatska je zemlja s jedinstvenim prirodnim fenomenima od čije ljepote zastaje dah. Ta prekrasna netaknuta priroda za┼ítićena je kroz nacionalne parkove, parkove prirode i rezervate u kojima obitavaju autohtone, rijetke i za┼ítićene ┼żivotinjske vrste.
Taj oblik za┼ítite prirode i bića koja tu ┼żive je neophodan jer je čovjek sebi uzeo za pravo da istrebljuje divlje ┼żivotinje sve vi┼íe radi zabave, a sve manje radi prehrane. Pravo svake divlje ┼żivotinje je da ┼żivi na slobodi u svom prirodnom okoli┼íu i ima se pravo razmno┼żavati.

Zakon o za┼ítiti prirode govori da se nijedna ┼żivotinja ne smije koristiti radi čovjekove zabave te su i divlje ┼żivotinje za┼ítićene temeljem tog zakona. Za┼ítićene su pojedine vrste sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i beskralje┼ínjaka.

Od morskih stanovnika za┼ítićeni su dobri dupin, obični dupin, kitovi, plemenita periska, glavata ┼żelva i sredozemna medvjedica.

Dobri dupin je jedina trajno naseljena vrsta u Jadranu. Istra┼żivanja su pokazala da u Jadranskom moru obitava oko 220 dobrih dupina, a najveći broj se kreće u akvatoriju otoka Lo┼íinja.


Obični dupin nije trajno naseljen u Jadranu, ali u na┼íe more ulazi u potrazi za hranom kroz Otrantska vrata. Od dobrog dupina razlikuje se u boji ko┼że. S leđne strane je tamno smeđe do crne boje, a trbu┼ína strana mu je bijela.
Najveća ┼żivuća ┼żivotinja danas je kit usan ÔÇô plavetni kit. Kitovi ne ┼żive trajno u na┼íem moru, ali ponekad dođu slijedeći brodove te su i oni za┼ítićeni Zakonom o za┼ítiti prirode.

Plemenita periska je Sredozemni endem i rasprostranjena je po čitavom Jadranu, a vrlo je cijenjeni ukras i tra┼żeni suvenir. ┼Żivi na pjeskovitom dnu priobalnih područja ┼íiljatim dijelom zakopana u sediment.

Sljedeća vrsta je Sredozemna medvjedica koju jo┼í nazivaju i "morski čovik". Medvjedica je izvrsni plivač, ali jedan dio svog ┼żivota provodi na kopnu u ┼ípiljama, grotama i na ┼żalovima, uglavnom na te┼íko dostupnim mjestima. Medvjedice ┼żive same ili u malim skupinama, a hrane se ribom.

Jo┼í je jedan stanovnik mora koji spada u za┼ítićenu vrstu, a to su kornjače od kojih je najrasprostranjenija glavata ┼żelva. Ova vrsta kornjače jedina je stalna vrsta u Jadranu, a obitava u vodama sjevernog Jadrana. Taj akvatorij je vrlo va┼żno i pogodno područje za ishranu i rast ove za┼ítićene vrste.

Od kopnenih ┼żivotinjskih vrsta za┼ítićeni su vukovi, divlje mačke, risovi i vidre.

Vukovi su izuzetni predatori koji imaju va┼żnu ulogu u odr┼żavanju ravnote┼że u ekosustavu. Ravnote┼żu odr┼żavaju loveći bolestan, slab ili star plijen, ali ako nema mesa hranit će se i biljnom hranom. To su dru┼ítvene ┼żivotinje i ┼żive u čoporu radi lak┼íeg pre┼żivljavanja i prehrane. U izuzetnim slučajevima napast će domaće ┼żivotinje, a s obzirom da se ne hrani redovito mo┼że gladovati i du┼że vrijeme.

Ris je na┼ía najveća mačka, a prepoznat ga mo┼żemo i po čupercima crnih dlaka na vrhovima u┼íiju. Ris je bio na┼ía autohtona divljač sa prebivali┼ítem na Risnjaku u Gorskom kotaru, ali je nestao i ponovno je naseljen. Hrani se zečevima, lisicama i srnama, ali za razliku od vuka lovi i zdravu divljač.

Divlja mačka je na┼ía autohtona divljač i rasprostranjena je u svim na┼íim lovi┼ítima. Slična je domaćoj mački, ali je krupnija i sna┼żnija. ┼Żivi samotnjački u starijim visokim ┼íumama, a hrani se sitnim glodavcima iako mo┼że savladati lane ili tetrijeba gluhana.

Vidra je sljedeća ugro┼żena vrsta. Obitava u stani┼ítima uz vodu na kopnu-uz rijeke, jezera, ribnjake i na velikim močvarnim područjima. U kopnenim dijelovima nastanjuje porječje rijeka Drave i Save, a u obalnom dijelu porječja rijeka Mirne, Ra┼íe, Zrmanje, Krke i Neretve. Postale su ugro┼żena vrsta lova i krivolova, zagađenja voda, uni┼ítavanja stani┼íta i nedostatkom organizama u vodi koji joj slu┼że kao hrana.

Sve su te ┼żivotinje i jo┼í brojne druge ugro┼żene zbog oneči┼íćenja okoli┼ía, nestajanja njihovih prirodnih stani┼íta te pretjeranom uporabom pesticida, a uzročnik svemu tome je čovjek. Na┼ía divlja fauna sačinjava na┼íe prirodno nasljeđe koje se mora sačuvati za buduće nara┼ítaje, stoga po┼ítujte prirodu i propise o za┼ítiti ┼żivotinja.

Izvor: croatica.net
Printer friendly page Send this story to a friend Create a PDF from the article
The comments are owned by the author. We aren't responsible for their content.
Author Thread



NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM DOWNLOAD KONTAKT

Copyright ę 2013 by www.Kornjace.com  |  Powered by XOOPS ┬ę 2001-2014 The XOOPS Project  |  Design by 7dana Impressum