Istraživa�ki tim na Galapagosu je otkrio da taj �udesan arhipelag skriva dvije a ne jednu vrstu divovske kornja�e.
Na otoku Santa Cruz u galapagoškom arhipelagu nađena je nova vrsta kornja�e imenovana Chelonoidis donfaustoi. Tako je imenovana mala izolirana zajednica kornja�a koja se do sada smatrala istom vrtom kao i Chelonoidis porteri. Genetskom analizom to je nepobitno potvrđeno.
Divovske kornja�e su među najugroženijim životinja osjetljivog ekosustava na Galapagosu što je prije svega rezultat ljudskog kroćenja na taj zaba�eni arhipelag.

Prizor u kojem leptiri slijeću na glavu rije�nih kornja�a u zapadnom dijelu amazonske prašume nije neobi�an, no razlog tome vjerojatno je mnogo �udniji nego što biste pomislili – leptiri slijeću kako bi pili kornja�ine suze. „Leptire, naime, privla�e suze kornja�a jer njihove suze sadrže sol, pogotovo natrij koji je važan mineral i kojeg ima vrlo malo u zapadnoj amazonskoj prašumi“, kaže Phil Torres, znanstvenik sa Sveu�ilišta Rice.

Za razliku od leptira, kornja�e natrij dobivaju preko svoje prehrane koja se uglavnom sastoji od mesa koje sadrži visoke razine soli. Biljojedi se, s druge strane, vrlo �esto moraju suo�iti s nedostatkom natrija i drugih minerala. „Kornja�ine suze ipak nisu jedini izvor soli za leptire – ovi insekti sol dobivaju i iz urina ostalih životinja, korita blatnih rijeka, lokvi i ljudskog znoja“, rekao je student entomologije, Geoff Gallice. Ovo je podru�je, poput mnogih na Zemlji, siromašno natrijem zbog udaljenosti od Atlantskog oceana koji je glavni izvor tog minerala, ali i zbog Anda koje blokiraju �estice minerala nošene vjetrom sa zapada. Prašina i minerali pronalaze put i s istoka sve do sjeverne Afrike, ali mnoge �estice nošene vjetrom ispere kiša prije nego što dospiju do zapadnog dijela prašume.

8000 C. insculpta

kornjaca krijumcarenih

u kovcezima

spaseno u Indoneziji

Prema izvjescu AFP-a, sluzbenici su zaplijenili vise od 8 tisuca mladih kornjacica Carettochelys insculpta (kornjace specificne po svom svinjolikom nosu) koje su trebale u kovcezima biti iznesene iz Indonezije.
Kornjace su pronadjene skrivene u kovcezima te se pretpostavlja da su bili namjenjeni za slanje u Kinu I Singapur gdje se kornjace prodaju kao egzoticni ljubimci a povremeno zavrse i na trznici. Sluzbenici su u petak na glavnom aerodromu u Jakarti nakon sto su dobili dojavu o mogucem krijumcarenju otkrili gotovo 3 000 kornjaca skrivenih u 4 kovcega . U cetvrtak su sluzbenici iz Papue, koja je jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje se nalazi prirodno staniste ovih kornjaca, pronasli oko 5 400 kornjaca skrivenih u 7 kovcega , izvjestava AFP.

Kornjači Schildi izgubljenu

nogu zamijenili 'bioničkom

Schildi, kornjača iz njemačkog grada Badena prozvana je bioničkom kornjačom nakon Å¡to joj je noga bez koje je ostala iz nepoznatih razloga zamijenjena kotačićem i minijaturnom nogicom napravljenom od Lego kockica, objavio je The Local.
Schildi su njezini vlasnici napustili nakon Å¡to je izgubila nogu, a nakon neizvjesne budućnosti osmjehnula joj se sreća nakon Å¡to je na ideju o nogici napravljenoj od Lego kockica doÅ¡ao liječnik Panagiotis Azmanis. Kornjača će neko vrijeme ostati kod Azmanisa, koji je izjavio da se ona odlično oporavlja, te da se ova bionička nogica pokazala kao odlično rjeÅ¡enje.

Puštanje crvenouhe

kornjače u Hutovo blato

opasno po bioraznolikost

Neretve

Državni zavod za zaÅ¡titu prirode upozorio je da puÅ¡tanje crvenouhe kornjače u Park prirode Hutovo blato u susjednoj BiH može imati vrlo ozbiljne posljedice na bioraznolikost delte Neretve, a posebno je opasno po domaću barsku kornjaču.
"Takva praksa može imati dalekosežne posljedice na bioraznolikost delte Neretve, a posebno na riječnu i močvarnu kornjaču koje su ciljne vrste za očuvanje na području ekoloÅ¡ke mreže Natura 2000 'Delta Neretve'", ističu u Državnom zavodu.
Djelatnike Zavoda joÅ¡ viÅ¡e zabrinjava poziv Parka prirode Hutovo blato građanima BiH da donesu svoje kućne ljubimce nadležnoj ustanovi kako bi organizirano bili puÅ¡teni u Neretvu. Apeliraju na sve vlasnike egzotičnih životinja i kućnih ljubimaca da ih ne puÅ¡taju u prirodu, te da se informiraju o njihovim potrebama i životnom vijeku prije nego ih nabave. PuÅ¡tanje stranih vrsta u prirodu u Hrvatskoj je zabranjeno Zakonom o zaÅ¡titi prirode.